{"id":725,"date":"2026-06-01T16:32:09","date_gmt":"2026-06-01T16:32:09","guid":{"rendered":"https:\/\/nasabuljarica.com\/?p=725"},"modified":"2026-06-02T12:04:53","modified_gmt":"2026-06-02T12:04:53","slug":"the-true-luxury-is-the-silence-of-buljarica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/nasabuljarica.com\/me\/the-true-luxury-is-the-silence-of-buljarica\/","title":{"rendered":"Pravi luksuz je ti\u0161ina Buljarice."},"content":{"rendered":"

Preduzetnici na sopstvenoj zemlji, umjesto pomo\u0107ne radne snage za luksuzne enklave.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Zaliv Buljarica suo\u010dava se s nepovratnom budu\u0107no\u0161\u0107u. Kada kontroverzni investitori, poput Mohameda Alabara iz Dubaija, netaknuti jadranski zaliv potcjenjiva\u010dki nazivaju \u201eneiskori\u0161\u0107enim potencijalom\u201c, to je mnogo vi\u0161e od puke pogre\u0161ne procjene. Ono \u0161to iz daljine izgleda kao prazna, bezvrijedna povr\u0161ina, u stvarnosti je najvrijedniji socio-ekolo\u0161ki kapital koji Crna Gora posjeduje. Aktuelna de\u0161avanja, poput onih u albanskom Dra\u010du, pozivaju na oprez. Ona pokazuju rizik od nepopravljive \u0161tete koju nanose profitom vo\u0111eni graditelji, \u010dije posledi\u010dne tro\u0161kove na kraju moraju snositi poreski obveznici.<\/p>\n\n\n\n

Ipak, postoji alternativa koja mo\u017ee poslu\u017eiti kao revolucionarni pilot-projekat za \u010ditavu regiju. Kao dokazani vrhunski stru\u010dnjak za odr\u017eivi regionalni razvoj i biodiverzitet, dr Helmut Re\u0161ajzen (Dr. Helmut R\u00f6scheisen) unosi me\u0111unarodno iskustvo u ovu debatu. Ovaj doktor socijalnih nauka i biv\u0161i generalni sekretar Njema\u010dkog prstena za za\u0161titu prirode (DNR) obja\u0161njava u razgovoru sa Tamarom Gaji\u0107 (Inicijativa \u201eNa\u0161a Buljarica\u201c) u kojoj mjeri je za\u0161tita prirode daleko rentabilnija ekonomska strategija za op\u0161te dobro. On izla\u017ee kako bi pravi napredak trebalo da izgleda ako se ne kreira za strane investitore, ve\u0107 kao nacionalni model uspjeha u interesu naroda.<\/p>\n\n\n\n

Signali upozorenja iz albanskog Dra\u010da su vi\u0161e nego jasni \u2013 pa ipak, investitori i dalje istrajavaju na retorici o \u201eneiskori\u0161\u0107enom potencijalu\u201c Buljarice. \u0160ta biste odgovorili investitoru koji tvrdi da se ovdje nalazi samo neobra\u0111eno zemlji\u0161te koje \u010deka da kona\u010dno bude \u201eiskori\u0161\u0107eno\u201c?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ja vidim sve osim praznine. Vidim jedan od najslo\u017eenijih ekosistema na \u010ditavom Jadranu. Ovdje govorimo o najve\u0107em zalivu u Crnoj Gori sa mo\u010dvarnim podru\u010djem bo\u010datne vode povr\u0161ine od 58 hektara. To je biolo\u0161ka \u201ema\u0161inska soba\u201c. U na\u0161im podacima registrovali smo 178 vrsta ptica, od kojih se 93 ovdje gnijezde. Me\u0111u njima su i veli\u010danstvene vrste poput bele kanje i planinskog orla. Ali ovdje se ne radi isklju\u010divo o ekosistemu. Buljarica je drevni kulturni prostor sa tragovima naseljavanja iz praistorije, rimskom Vilom Rustikom i manastirom Gradi\u0161te. Kada investitor tamo planira golf teren, on vidi samo cijene po kvadratnom metru. Ja vidim mre\u017eu od 36 tipova stani\u0161ta i populaciju od 200 ljudi \u010dija je ekonomska sigurnost direktno vezana za ove resurse.<\/p>\n\n\n\n

Uprkos tome, postoji zvani\u010dni \u201eProstorni plan posebne namjene\u201c koji Buljaricu defini\u0161e kao zonu za ekskluzivni turizam. Za\u0161to je ovaj plan opasan sa sociolo\u0161kog aspekta?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n

Zato \u0161to stvara masivan konflikt izme\u0111u nacionalnih strategija i realnosti na terenu. S jedne strane, Buljarica se vodi kao spomenik prirode i potencijalno \u201eNatura 2000\u201c podru\u010dje, a s druge strane treba da bude \u017ertvovana kao gra\u0111evinska zona za komplekse vila i marine za jahte. Sociolo\u0161ki gledano, to zna\u010di da lokalna zajednica gubi kontrolu. Luksuzni kompleks ove veli\u010dine marginalizovao bi stanovnike. Oni vi\u0161e ne bi bili kreatori svog zavi\u010daja, ve\u0107 u najboljem slu\u010daju pomo\u0107na radna snaga u jednoj enklavi. To nazivamo \u201erazvoj kroz istiskivanje\u201c.<\/p>\n\n\n\n

U medijima se \u010desto plasira narativ da veliki luksuzni hoteli donose radna mjesta i blagostanje. Za\u0161to smatrate da ovaj model za ljude u Buljarici ekonomski nema smisla?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

To obe\u0107anje o blagostanju kroz velike projekte je klasi\u010dna zabluda koju decenijama unazad mo\u017eemo posmatrati na razli\u010ditim obalama \u0161irom svijeta. Profiti takvih rizorta se ne reinvestiraju u regiju, ve\u0107 se direktno odlivaju na ra\u010dune me\u0111unarodnih investitora. Za mje\u0161tane \u010desto ostaju samo poslovi\u010dne mrvice sa stola. Obe\u0107ana radna mjesta na kraju nastaju samo u prekarnom sektoru niskih zarada kroz sezonsku pomo\u0107nu radnu snagu, dok se rukovode\u0107e pozicije popunjavaju ljudima sa strane.<\/p>\n\n\n\n

Uz to dolazi i masovni efekat \u201eodliva\u201c (leakage effect) \u2013 \u0161to zna\u010di da takav hotel sve svoje artikle, od vina, preko mesa i ribe, pa do povr\u0107a, nabavlja putem globalnih logisti\u010dkih lanaca u veleprodaji, umjesto da uklju\u010di lokalnu poljoprivredu ili zanatstvo na terenu. Paradoks je u tome \u0161to, dok se profiti na taj na\u010din privatizuju i iznose iz zemlje, op\u0161tina \u010desto mora da snosi ogromne tro\u0161kove za infrastrukturu, kao \u0161to su vodosnabdijevanje, strujna mre\u017ea i odvoz sme\u0107a, i to iz novca poreskih obveznika. Na kraju, lokalno stanovni\u0161tvo zapravo dopla\u0107uje, dok se njihov vjekovni \u017eivotni prostor \u017ertvuje za projekat koji ekonomski egzistira potpuno mimo njih.<\/p>\n\n\n\n

Koji model bi po Va\u0161em mi\u0161ljenju bio alternativa?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Danas se ve\u0107ina doma\u0107instava u Buljarici bavi poljoprivredom za sopstvene potrebe, zbog \u010dega bi model odr\u017eivog kori\u0161\u0107enja ovdje imao naro\u010dito mnogo smisla. Ako se Buljarica razvije kao eko-selo, lanac dodate vrijednosti ostaje lokalan. Gosti bi boravili u porodi\u010dnim pansionima ili malim butik-hotelima, kupovali proizvode iz lokalnog p\u010delarstva, ribarstva i ekolo\u0161ke poljoprivrede. Osim toga, mogli bi se obu\u010diti lokalni vodi\u010di u prirodi za pje\u0161a\u010dke ture po Pa\u0161trovskoj gori. Kod takvog modela, svaki euro ostaje u op\u0161tini. To je ekonomska otpornost. Luksuzni rizort je prazan ve\u0107 pri prvoj slede\u0107oj globalnoj krizi, dok se diversifikovani ekosistem sa\u010dinjen od poljoprivrede i kvalitetnog turizma sam odr\u017eava i u budu\u0107nosti.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, na terenu ima i onih glasova koji mo\u010dvarno podru\u010dje vide prije svega kao teret i kojima smetaju kreketanje \u017eaba i komarci. Posebno se pominjanje \u201emrmoljka\u201c, za\u0161ti\u0107enog vodenog bzda, \u010de\u0161\u0107e do\u017eivljava sa podsmijehom nego sa odu\u0161evljenjem. Za mnoge rije\u010d \u201emo\u010dvara\u201c zvu\u010di jednostavno kao izvor problema. Za\u0161to ono \u010demu se drugi smiju nazivate ekonomskom predno\u0161\u0107u?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Znate, to je skoro pa ironi\u010dno (smije se). Dok se na nekim mjestima smiju kreketanju \u017eaba ili \u201emrmoljku\u201c, ekolo\u0161ki turisti u drugim djelovima Evrope pla\u0107aju stotine eura dnevno da bi do\u017eivjeli upravo takve netaknute ekosisteme. Ko u mo\u010dvari vidi samo komarce, taj nije razumio modernu turisti\u010dku ekonomiju. Funkcionalno mo\u010dvarno podru\u010dje nije izvor komaraca, ve\u0107 regulisan sistem. Ako tamo imamo stani\u0161ta vilinih konjica \u2013 a Buljarica je dom za 41 vrstu \u2013 onda tik ispred vrata imamo najbolje prirodne lovce na komarce na svijetu. Priroda sama rje\u0161ava problem ako je ne izbacimo iz ravnote\u017ee polovi\u010dnim nasipima i staja\u0107om bo\u010datnom vodom.<\/p>\n\n\n\n

Ono \u0161to neki do\u017eivljavaju kao zaga\u0111enje bukom zbog \u017eaba, u stvarnosti je akusti\u010dki pe\u010dat kvaliteta zdrave \u017eivotne sredine. Moramo se odma\u0107i od ideje da se \u201eekskluzivnost\u201c sastoji samo od mermernih podova i klimatizovanih lobija. Pravi luksuz 21. vijeka je ti\u0161ina civilizacije, pra\u0107ena muzikom prirode. Podsmijavati se mrmoljku je ekonomski autogol. U me\u0111unarodnom marketingu, status za\u0161tite ovih vrsta vrijedi zlata. To je jedinstvena ta\u010dka razlikovanja u odnosu na zamjenjive betonske pustinje u Budvi ili Be\u010di\u0107ima.<\/p>\n\n\n\n

Dakle, ako isu\u0161imo mo\u010dvaru da bismo u\u0107utkali \u017eabe, istovremeno gasimo najve\u0107u besplatnu atrakciju u zalivu?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Upravo tako. U svijetu u kojem ovakva stani\u0161ta rapidno nestaju, Buljarica postaje ekskluzivna destinacija za posmatra\u010de prirode. Da li ste znali da je turizam posmatranja ptica (\u201ebirdwatching\u201c) jedna od najbr\u017ee rastu\u0107ih ni\u0161a na globalnom nivou? Ovi turisti su obrazovani, plate\u017eno sposobni i \u2013 \u0161to je klju\u010dna stavka \u2013 oni ne dolaze samo u vrelom avgustu. Oni dolaze u prolje\u0107e i jesen, u vrijeme seobe ptica. Time rje\u0161avamo najve\u0107i problem crnogorske obale \u2013 ekstremnu sezonalnost.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Mnogi ljudi u regiji dodu\u0161e osje\u0107aju da su betonski planovi investitora pogre\u0161an put. Me\u0111utim, mje\u0161tanima i dalje \u010desto nedostaje konkretna vizija o tome kako se Buljarica umjesto toga mo\u017ee odr\u017eivo valorizovati. Kako izgleda Va\u0161 konkretan kontraprijedlog i kako da prirodu u\u010dinimo finansijski profitabilnom za lokalne gra\u0111ane, umjesto za strane investitore?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Na\u0161 plan se bazira na tri stuba koji direktno ulivaju vi\u0161e novca u ku\u0107ne bud\u017eete. Prvo, za\u0161titu pretvaramo u na\u0161 sopstveni, ekskluzivni brend. Time \u0161to zaliv i ostrvo Kati\u010d zvani\u010dno progla\u0161avamo za za\u0161ti\u0107eno morsko podru\u010dje, pozicioniramo Buljaricu na me\u0111unarodnu mapu premium turisti\u010dkih destinacija. To privla\u010di upravo one turiste koje svi tra\u017ee: plate\u017eno sposobne goste koji su spremni da izdvoje dobar novac za netaknutu prirodu, istinski mir i autenti\u010dne proizvode.<\/p>\n\n\n\n

Da bi ovi gosti svoj novac ostavili upravo ovdje, gradimo blagu, pametnu infrastrukturu. Umjesto da utapamo milione u betonske nasipe ili marine koje uni\u0161tavaju ekosistem a mje\u0161tanima ne donose ni\u0161ta, investiramo u prvorazrednu mre\u017eu biciklisti\u010dkih i pje\u0161a\u010dkih staza. Poma\u017eemo gra\u0111anima da svoje privatne ku\u0107e opreme solarnom energijom kako bi drasti\u010dno smanjili sopstvene fiksne tro\u0161kove, a mu\u010dni problem otpadnih voda rje\u0161avamo kroz moderne, ekolo\u0161ke sisteme za pre\u010di\u0161\u0107avanje, umjesto da se prljav\u0161tina jednostavno ispu\u0161ta u more. \u010cist zaliv je, na kraju krajeva, najbolji prodajni argument za svakog izdavaoca smje\u0161taja.<\/p>\n\n\n\n

Apsolutna sr\u017e i najva\u017enija ta\u010dka za zajednicu jeste lokalni fond. Predla\u017eemo ekolo\u0161ku taksu od svega 50 centi po gostu i danu. To nijednog turistu ne\u0107e zaboljeti. Ali na hiljade posjetilaca koje Buljarica ima tokom godine, tu se skupi ogromna suma. I ono najbolje u svemu je \u0161to taj novac ne ide u Podgoricu, u neko anonimno ministarstvo, ve\u0107 u fondaciju kojom upravljaju sami gra\u0111ani Buljarice.<\/p>\n\n\n\n

\u0160ta bi jedna takva fondacija mogla da uradi s tim novcem?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Tim novcem bi se, na primjer, mogli obu\u010davati lokalni vodi\u010di u prirodi, odr\u017eavati infrastruktura i selo korak po korak uljep\u0161avati. Svaki turista koji ovdje prespava, upla\u0107uje direktno u zajedni\u010dku kasu gra\u0111ana. Tako novac ostaje u mjestu, osigurava se nezavisnost porodica, a blagostanje raste odozdo prema gore. Osim toga, fondacija bi mogla, na primjer, da otkupljuje ili uzima u zakup dr\u017eavno zemlji\u0161te kako bi sprije\u010dila da ono dospije u ruke investitora koji \u017eele da ga isu\u0161e. Finansirala bi restauraciju arheolo\u0161kih lokaliteta. Ovdje govorimo o modelu podjele dobiti (\u201ebenefit-sharing\u201c). Kada priroda cvjeta, cvjeta i zajedni\u010dka kasa gra\u0111ana. To stvara ponos i identitet.<\/p>\n\n\n\n

Mnogi vlasnici zemlji\u0161ta u regiji nakon godina ekonomske stagnacije jednostavno \u017eele samo da prodaju imovinu i zatvore to poglavlje za sebe. Izgledi za trenutne milionske poslove sa investitorima su primamljivi. Kako \u017eelite da prevazi\u0111ete skepti\u010dnost ovih ljudi i da im predo\u010dite da je Va\u0161 model dugoro\u010dno finansijski pametnija odluka za njih i njihove porodice?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kroz edukaciju i brojke. Upravo njih nam pru\u017ea revolucionarna CDE studija iz 2017. godine \u201eEkosistemska procjena biodiverzitetskih vrijednosti i prijetnji u Buljarici\u201c. Prodaja zemlje donosi novac jednokratno, ali nakon toga ste izgubili osnov za egzistenciju. Ako zadr\u017eite svoju zemlju i iskoristite je za ekolo\u0161ku poljoprivredu ili odr\u017eivo izdavanje, osiguravate prihod ne samo za sebe, ve\u0107 i za naredne generacije. Moramo pokazati da je Buljarica najbolje o\u010duvano stani\u0161te za rije\u010dnu kornja\u010du u isto\u010dnom Mediteranu i uto\u010di\u0161te za rijetke vrste slijepih mi\u0161eva. To nisu \u201eprepreke\u201c razvoju, to su jedinstvene odlike koje Buljaricu spa\u0161avaju od zamjenjivosti koju vidimo u drugim zabetoniranim mjestima. Takva turisti\u010dka upori\u0161ta se \u0161irom svijeta ve\u0107 uveliko uklanjaju i ru\u0161e kako bi se ponovo napravio prostor za prirodno stanje.<\/p>\n\n\n\n

\u0160ta mora da se dogodi na politi\u010dkom planu da bi ovaj proces \u201eodozdo prema gore\u201c (\u201ebottom-up\u201c) dobio \u0161ansu?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kraj sa centralizovanim odlukama u dalekim ministarstvima. Ljudi koji \u017eive blizu resursa moraju da postavljaju agendu. Potreban je biomonitoring kako bismo mjerili uticaje djelovanja i moramo zaustaviti kontradiktorne gra\u0111evinske planove. Buljarica ima potencijal da postane prvo selo u Jugoisto\u010dnoj Evropi koje dokazuje da za\u0161tita prirode nije luksuz koji \u010dovjek sebi mo\u017ee priu\u0161titi tek kada se obogati. Za\u0161tita prirode je na\u010din na koji jedna regija postaje odr\u017eivo bogata. Nudimo bolju alternativu za ljude, za Jadran i za budu\u0107nost Crne Gore.<\/p>\n\n\n\n

Da se sjutra pokrene ovaj proces, \u0161ta biste prvo predlo\u017eili mje\u0161tanima?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Zaustavio bih planiranu licitaciju dr\u017eavnog zemlji\u0161ta i umjesto toga pozvao bih doma\u0107instva Buljarice i Petrovca na veliku konferenciju vizije. Moramo ljudima pokazati da sjede na rudniku zlata, ali na onom koji ne morate da otkopavate, ve\u0107 koji le\u017ei na povr\u0161ini \u2013 u obliku jedinstvene prirode i kulture.<\/p>\n\n\n\n

\u00a9 2026 Na\u0161a Buljarica. Sva prava zadr\u017eana. Tekst i fotografije su za\u0161ti\u0107eni autorskim pravima.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Entrepreneurs on their own land, instead of auxiliary labor for luxury enclaves. The Bay of Buljarica faces an irreversible future. When controversial investors, such as Mohamed Alabbar from Dubai, disparagingly refer to the pristine Adriatic bay as “untapped potential,” it is far more than a mere miscalculation. What looks like an empty, worthless area from a distance […]<\/p>","protected":false},"author":3,"featured_media":726,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-725","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/nasabuljarica.com\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/725","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/nasabuljarica.com\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/nasabuljarica.com\/me\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nasabuljarica.com\/me\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nasabuljarica.com\/me\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=725"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/nasabuljarica.com\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/725\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":768,"href":"https:\/\/nasabuljarica.com\/me\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/725\/revisions\/768"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nasabuljarica.com\/me\/wp-json\/wp\/v2\/media\/726"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/nasabuljarica.com\/me\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=725"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/nasabuljarica.com\/me\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=725"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/nasabuljarica.com\/me\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=725"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}